SVI NA IZBORE. KAPNUTI ĆE NEKA "PINKA".

Ne znam jesmo li u ovoj domeni prvaci svijeta, ali sigurno smo pri vrhu. O čemu je riječ.

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to čak 428 općina i 127 gradova, te 20 županija.

Godinama se mudruje, raspravlja o tom broju, ali još ni jedna vlada, ni HDZ-ova, ni SDP-ova, nije imala muda da zagrize u taj kolač, i racionalizirala te velike brojeve u maloj državici. 

Kako god mislili, ali 55 općina u Hrvatskoj financijski je neodrživo. Više od 80 posto općina prima novac iz državnog proračuna. Bez te love, većina općina može odmah staviti ključ u bravu.

U šali se kaže, da svako selo koje ima preko 10 stanovnika, u Hrvatskoj mora imati općinu. E onda je tu načelnik, pa njegov zamjenik, tajnica, pravnik, knjigovođa, domar, čistačice a tu se nađe još po koja izmišljotina. I sve to košta.  A lova bi se mogla, daleko bolje iskoristiti.

Čitam nedavno kako načelnik općine Brdovec, kod Zaprešića, ima bruto plaću od  5.890 eura. Dakle, preko 4.ooo eura.  Da čovjeku pamet stane. A sličnih primjera puna je Hrvatska. Kako to riješiti. Jednostavno. Imaš firmu kojoj nikako ne ide. I što. Prodaš je je nekome, uđeš u poslovni dil s nekom jačom firmom ili je jednostavno, ugasiš. Ništa mudro, rekao bi Bregović.

Takav financijski kriterij trebao bi vrijediti i kod lokalne samouprave. Ona općina koja se nije u stanju sama financirat i pritom ulagat u razvoj, treba staviti ključ u bravu i pripojit se drugoj.

Nekada je Ogulin bio općina. Imali smo oko 35 tisuća stanovnika. Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko, bili su onda mjesne zajednice. Ako se ne varam, bez stalno zaposlenih. Nisam baš u to vrijeme pratio lokalnu politiku, ali jedan mi je  prijatelj nedavno pojasnio, kako je to funkcioniralo.

Predsjednik te mjesne zajednice dolazio bi srijedom u Ogulin na plac, i usput u općini rješavao probleme uglavnom, komunalne prirode. I sve pet, sve je štimalo.

Danas su te bivše mjesne zajednice, postale općine i poput mnogih drugih, na državnoj su sisi. Bez toga ne bi mogle funkcionirati. Osnovane su  opravdanjem da će se tako lakše rješavati problemi, jer kao, oni na terenu, u svojoj sredini, najbolje znaju što im treba. Sasvim O. K. Samo bi volio, da mi kao laiku, netko objasni kako je to prije moglo funkcionirati, kada je posao obavljan volonterski. A sada, uz sve te zaposlene, stalno nešto škripi. Uglavnom, svi nezadovoljni.

Za nadolazeće izbore, uz sve moguće i nemoguće stranke i koalicije, povaljuje se i Nezavisna lista sadašnjih i bivših načelnika i načelnica iz sve te mase općinica naše Županije. Okupili su se nedavno, izabravši vrlo maštovito lokaciju skupa – poznati Tounjski most. Formirali su tako Nezavisnu  listu za županijsku skupštinu, s kojom pred birače izlaze na lokalne izbore 18. svibnja.

Riječ je o desetak što bivših, što sadašnjih načelnika i gradonačelnika iz Karlovačke županije. Između ostalih tu su načelnici Općina Tounj, Josipdol, Vojnić, Netretić, Bosiljevo, Žakanje , Ribnik, Cetingrad, te Grada Ozlja. Nositelj liste je načelnik Tounja, Ivica Sopek. Cilj im je jasan – ekonomski i demografski ravnomjerniji razvoj Karlovačke županije.

Sopek je o tome za RM rekao:

 „Spremni smo ući u utrku za bolju županiju. Odlučili smo da nešto promijenimo u županiji. Činjenica je da nezavisni načelnici i gradonačelnici imaju među boljima rezultate jer oni žive za svoje mjesto. Lista je okupila stručne ljude, o čemu najbolje govore rezultati ljudi koji stoje iza mene. Puno je kvalitetnih ljudi, kvalificiranih ljudi, doktora, magistra ekonomije, pravnika, građevinskih inženjera.

Sopek je ukazao na fiskalnu decentralizaciju  po kojoj bi općinama trebalo ostati 2-3 % PDV-a i to najmanje na rok od 10 godina, što bi znatno pridonijelo razvoju poljoprivrede i drugih segmenata u lokalnim sredinama.

Trenutno kako tvrde, novac dobivaju na kapaljku, a bez njih, malih općina koje dobro rade svoj posao, puno bi se ljudi iseljavalo.

Photo by RM

22. 4. 2025.

Nebojša Magdić

• Pret
• Sljedeće